Konačno je nova verzija jedne od vodećih distribucija Linuxa – Red Hat Enterprise Linux i to verzija 7. Nešto više o samoj najavi možete pročitati ovdje i ovdje. Detaljnu listu novosti možete naći ovdje. E sad, zašto je izlazak nove verzije Red Hat Enterprise Linux bitno za nas i zašto ja sad ovo pišem? Zato što naša inicijativa koristi operacijski sustav CentOS za potrebe razvoja projekata i za platformu svim našim projektima.

Nakon malo dužeg perioda neaktivnosti (bar što se tiče samih predavanja), vraćamo se opet na softverski dio te krećemo sa predavanjem naziva “Uvod u programski jezik Java”. Zapravo, paralelno sa predavanjem o Java programskom jeziku krećemo i sa predavanjem o jeziku C#. Šta možete očekivati u predavanju “Uvod u programski jezik Java”? Kao što i sam naslov sugerira, ovdje će biti govora o samom programskom jeziku zvanom Java. Dakle, biti će pojašnjena sintaksa jezika.

U predavanju o Hardware developmentu, dotakli smo se određenih teorijskih znanja o “osnovnim” elektrotehničkim komponentama: otpornik, dioda, kondenzator, transformator te sklopovima: ispravljač (poluvalni i punovalni) i regulator napona (7805 i 7812). Razmotrene su njihove odlike te njihovi simboli u električkim shemama. Naučili smo kako se od električke sheme dođe do predloška za izradu tiskane pločice te kako izraditi prototip. Osim demonstracije lemljenja, zainteresirani su se mogli i sami okušati u istome, a pokazano je kako multimetrom testirati spojeve.

Nastavljamo sa predavanjima. No ovaj puta nešto malo drugačije – razvoj hardvera. Nešto više o predavanju kao i samu prijavu možete vidjeti ovdjei prijava za dolazak. Vidimo se.

Nastavljamo sa predavanjem “Uvod u programiranje”. Dakle, na ovom drugom, i ujedno i zadnjem dijelu predavanja, obradit ćemo pojam tj. metodologiju programiranja pod nazivom objektno orijentirano programiranje, (eng. Object Oriented Programming) poznatije još i pod skraćenicom OOP. Prije toga ćemo zapravo malo napraviti korak nazad pa ćemo ponoviti nešto što smo spominjali u prvom dijelu predavanja – programske paradigme (eng. Programming Paradigms). Sve to ćemo probati začiniti sa našim Karel J.

Konačno kreću predavanja o razvoju softvera. Pa eto, da počnemo sa predavanjem “Uvod u programiranje – I. dio”. Svatko tko je zainteresiran – trk na događaj i prijava za dolazak. Naravno, kao i inače, prijava nije obavezna. Dakle, nećemo se igrati tete u vrtiću te brojati i zapisivati svakoga tko dođe na predavanje. Prijava je isključivo radi sakupljanja vaših email adres… hoću reći da znamo otprilike koliko će vas doći.

Konačno smo napravili redizajn našeg sajta. Osobno, tema koja je došla sa WordPress instalacijom mi nije baš legla, no poslužila je svrsi. Nakon neznam koliko dana rovanja po netu, konačno smo našli na dobru stvar. Sve je sad na svom mjestu i kako treba biti. Očekujem nešto još malo podešavanja same WordPress instalacije. No to je nešto što, vi korisnici, nećete primjetiti. Treba ipak još malo doraditi boje, no kao što sam i rekao, to je to!

Naravno, ja to nisam znao. Nisam znao da prilikom registracije nekog mog računa na nekom od beskonačno mnogo servisa na netu, ili prilikom autentikacije na takvim servisima, upisivanje one dvije jednostavne riječi ja zapravo pomažem digitalizirati knjige.

Ipak se kreće, vjerojatno bi Galileo Galilei promrljao i na ovu pomalo nesvakidašnju vijest. Naime, u našoj državi je za potrebe administracije u sustavu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje zaživjeo softver otvorenog koda! Naziv projekta je Lana (Linija Automatske Napredne Autentifikacije) i riječ je o e-Government sustavu. Trenutno je u verziji 1.0 no govori se o tome da će se softver s vremenom razvijati (što bi rekli no shit, Sherlock). Tvorci Lana projekta su dečki (a možda i cure) iz Ultima d.

ArhiXML, aplikacija koja omogućuje izrađivanje popisa arhivskog gradiva, je spremna za javno testiranje. ArhiXML je besplatan za upotrebu te je izdan pod Apache License 2.0 licencom. Source code aplikacije je trenutno dostupan na Bitbucket servisu, no projekt se planira “preseliti” na našu infrastrukturu ovih dana. Što se tiče samog projekta, mjesta za poboljšanja postoji, no aplikacija podržava sve funkcionalnosti koje su opisane na ARHiNET sustavu te smo kao takvu i odlučili izdati u javnost.